Mnohé kontrolované studie prokázaly, že červené víno – když se konzumuje v přiměřeném množství – zvětšuje úroveň HDL ( “dobrého cholesterolu“) a zmenšuje úroveň LDL             ( “špatného“) cholesterolu v krvi, a co je ještě důležité, nepodporuje tvorbu dusíku v krvi.

Zaštitno djelovanje vina na kardiovaskularni sustav pripisuje se tvari nazvanoj rasveratrol, a koja se nalazi u crnom groždu. U koštici i opni grožda visoka je koncentracija crvenog biljnog pigmenta koji se skraceno naziva OPC. Ovoj fitokemikaliji pripisuju se brojna pozitivna djelovanja, posebice zaštita kardiovaskularnog sustava i kapilara. Pokazalo se da su jedna do dvije caše crnog vina dnevno dobar recept za zdravo srce, pa cak i "The Heart Association" preporucuje umjereni unos vina.

Trenutacne studije ukazuju na snažna odstupanja u unosu hrane u razlicitim zemljama na podrucju Mediterana. Cini se da je ipak snažni prodor "zapadnjacke prehrane", te stresan i ubrzan stil života ucinio svoje. Stoga je prednost hrvatskog dijela Mediterana u prilicno ocuvanoj okosnici mediteranskog prehrambenog uzorka. Isplati se potruditi i nauciti, održati i ocuvati tradiciju Mediterana i prehrane u našim krajevima.